Sa Ilmom Jarović, pobjednicom konkursa za najbolju kratku priču na temu vršnjačkog nasilja - nevladine organizacije TNT, razgovarali smo o rastućem problemu mladih ljudi u našoj zemlji – fizičkoj i verbalnoj agresiji. Ilmina priča „Kad kroz krv proteče“ proglašena je najboljom među 68 radova srednjoškolaca iz cijele Crne Gore, pristiglih na konkurs pod nazivom „Imaj u vidu“.

Ilma Jarović, bivša je maturantkinja podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, a sada studentkinja Medicinskog fakulteta. Učenica je za primjer i dobar prijatelj. Za sve svoje uspjehe, sama je zaslužna. Kreativna je i poštuje originalnost. No, isticati među djecom, kao svoj i drugačiji, ponekad može biti i opasno. Da li zbog ljubomore, zavisti ili ko zna kojih razloga, i sama je bila žrtva vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi - ali na tu ulogu nije pristala. Iz napete situacije izašla je kao pobjednik, zahvaljujući vjeri u sebe, čvrstom karakteru i odluci da ne pristaje na podređeni položaj u odnosu na bilo koga. 

- Da li ćete biti žrtva nasilja ili ne, to zavisi od vas. Važno je kako se od samog početka odnosite prema situaciji u koju pokušavaju da vas uvuku. Ljudi različito reaguju, zavisno od njihovog emocionalno –mentalnog sklopa. Neko je nježan, a neko je jači... U svakom slučaju, moramo raditi na izgradnji svog karaktera, vjere u sebe, do nivoa da nas zajedljivi komentari ne dodiruju. Onaj koji nas izaziva je uvijek taj koji je u problemu, jer u stvari pokušava da se oslobodi svoje negativne energije ili je i sam žrtva u nekoj drugoj priči. Najgore što možemo učiniti je upustiti se u raspravu sa takvim osobama – priča Ilma.

Poruka koju prenosi u svojoj kratkoj priči „Kad kroz krv proteče“ je transgeneracijska – nasilje uvijek počinje u porodici i prenosi se kao sudbina sa roditelja na djecu. A vrteška u krugu, objašnjava Ilma, traje sve dok ne odlučimo da izađemo iz njega.

- Nasilje je oduvijek prisutno u našem društvu, a došlo je vrijeme da se o tome i otvoreno priča. Nažalost, danas je sve više prisutno maltretiranje zasnovano na materijalnim vrijednostima - ko ima više novca i bolju odjeću, telefon i sl. To me posebno deprimira. Puno mladih ljudi svoje slobodno vrijeme provodi po kafićima. Nemaju hobije, niti se bave sportom. Nijesu svi takvi, pa ima nade. Pubertet je specifično doba, kada hormoni divljaju, a energija mora da se ispolji. Ako ne postoji neki zdrav način, onda ona nađe svoj put, ali kroz destrukciju. I roditelji koji sputavaju svoju djecu strogim pravilima ponašanja, iz straha da ne postanu ovakvi ili onakvi. Čine veliku grešku. Najveća je odgovornost upravo na majci i ocu, da svojim ponašanjem budu djeci dobar primjer. Djelima, a ne riječima. Kasnije i profesori, ali porodica je ipak najvažnija. Moja namjera u priči je bila da pokažem kako nasilje može da izrodi i žrtvu i nasilnika u jednoj istoj porodici. Glavni pripovjedač u moj priči je otac, koji je bio žrtva grubosti svoga oca. Sada, kao odrastao čovjek, on se plaši da će njegova djeca doživjeti isto, a to se i desi. Svi ispaštaju, ponekad i cijeli život, jer ne znaju kako da se izbore sa traumom – kaže Ilma.

Ona poručuje da problem vršnjačkog nasilja ipak treba zajednički rješavati, jer pogađa najbliže srodnike obje strane uključene u konflikt. U praksi, kako kaže, zlostavljanje se tretira samo površinski, a rane sporo zarastaju. Ipak, smatra ona, na pojedincu je da osvijesti šta ga to sputava u životu, kakva ponašanja i obrasci usvojeni u najranijim godinama djetinjstva.

- Sjećam se osnovne škole, kada su tuče bile svakodnevna stvar. Incident bi se uvijek nekako zataškao uz kaznu, koja ne donosi dobro ni žrtvi, ni nasilnku. Danas je mešu mladima sve prusutnije i nasilje na internetu. Svakako, izostaje psihološka podrška, a hronični problem ostaje. Zato je jako važna briga o našem mentalnom zdravlju. Da bismo postali zdrava i produktivna ličnost, potreba nam je pomoć roditelja, škole i zajednice, ali je najveći dio posla na nama. U sebi moramo riješiti taj problem i ne pristajati na status žrtve. Nasilnik uvijek zna i osjeća na koga može, a na koga ne može udariti – priča Ilma.

Velika odgovornost prosvjetnih radnika 

Profesorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Gordana Vučinić, koja je bila mentorka za Ilminu priču na konkursu, ističe da je u današnjem vremenu ogrubjele ljudske prirode odgovornost prosvjetnih radnika još teža i veća.

- Mi, koji sa učenicima svakodnevno komuniciramo, imamo prednost u prepoznavanju agresivnosti u svim oblicima. Razvijanjem demokratskih kompetencija u školi, prije svega tolerancije i empatije, stvaramo okolnosti u kojima se mlad čovjek može pravilno razvijati i gdje će svako devijantno ponašanje naići na osudu većine. Moramo razvijati ljubav i poštovanje jer se jedino tako možemo oduprijeti nasilništvu – poručuje profesorka Vučinić.

Zbirka priča i predstava „Lutka“

Nedavno je u KIC-u „Budo Tomović“ predstavljena i zbirka odabranih priča crnogorskih srednjoškolaca pristiglih na konkurs NVO TNT ,,Imaj u vidu“. Iste večeri, u „Dodestu“ je odigrana i predstava „Lutka“ po motivima priča iz zbirke. Sva prikupljena sredstva od prodaje knjige ići će u fond za igranje predstave „Lutka“ u drugim gradovima Crne Gore i štampanje dodatnog tiraža zbirke.

Projekat je realizovan u okviru platforme „Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ koju sprovode nevladine organizacije „Roditelji“, „Juventas“, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centar za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete i uz finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Irena ČEJOVIĆ 
www.pobjeda.me 

Podgorica, PR pres servis – Svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost i reagovati na vršnjačko nasilje i na njegove naznake, u cilju pružanja efikasnijeg rješenje tog problema, koje će biti dostupno svoj djeci i roditeljima.

To je poručeno na promociji zbirke priča crnogorskih srednjoškolaca na temu vršnjačkog nasilja „Imaj u vidu", koja je rezultat istoimenog projekta, a koji je realizovala nevladina organizacija (NVO) TNT, u saradnji sa NVO Kuća.

Izvršni direktor NVO Savez za djecu i mlade „Kuća”, Pavić Radović, kazao je da je na nagradni konkurs pristiglo 68 priča na temu vršnjačkog nasilja, od čega su, kako je objasnio, odabrane 23, koje čine zbirku „Imaj u vidu”.

„Kada smo se uhvatili u koštac sa projektom nijesmo znali da stvari postoje u tolikoj mjeri i da ih srednjoškolci doživljavaju na takav način. Naš utisak je da doživljavaju vršnjačko nasilje mnogo ozbiljnije, emotivnije i poprilično tragičnije nego svi mi, koji bi trebalo da slušamo“, ocijenio je Radović.

On je kazao da veliki broj priča pokazuje na koji način mladi u Crnoj Gori doživljavaju pojavu vršnjačkog nasilja.

„Veliki broj tih priča ima snažne motive, tretira snažne probleme i veliki broj njih ima tragičan kraj, što nam govori o načinu na koji srednjoškolci percipiraju vršnjačko nasilje, odnosno u šta može da se izrodi“, rekao je Radović.

Govoreći o predstavi „Lutka“, Radović je pojasnio da je rađena po motivima iz zbirke priča „Imaj u vidu“.

„Trudili smo se da žanrovski, tematski prilagodimo te priče kako bi bile zanimljve, ali namjera nam je bila da zbirkom i samom predstavom naglasimo i da prikažimo kako srednjoškolci, odnosno oni kojih se to najviše tiče, doživljavaju cijeli problem vršnjačkog nasilja. Motivi su uzeti samo kao osnova, a u predstavi je to prikazano na eksplicitniji i direktniji način“, naveo je Radović.

U cilju dobijanja što realnije slike vršnjačkog nasilja, Radović je pojasnio da su glumci sami razvijali tekst za predstavu.

Projektom je predvidjeno, kako je kazao, da nakon premijere predstave „Lutka“ i promocije zbirke „Imaj u vidu“, bude organizovano do pet izvođenja.

„Naredno izvođenje biće u Gimnaziji Slobodan Škerović u četvrtak u 19 sati, a sat prije toga biće upriličena promocija zbirke. Zatim smo planirali organizovanje promocije i izvođenje predstave u Danilovgradu, Nikšiću, kao i u Centru za djecu i mlade Ljubović. Nadamo se da ćemo tokom svih ovih pet izvođenja uspjeti i da prikupimo sredstva prodajom same zbirke, kako bismo taj novac ponovo uložili u štampanje novog tiraža zbirki i izvođenje predstave u onim krajevima Crne Gore u kojima su ovakve stvari manje dostupne“, kazao je Radović.

Zamjenica Ombudsmana za oblast prava djece, mladih i socijalno staranje, Snežana Mijušković, poručila je da je neophodno više promišljanja o temi vršnjačkog nasilja u cilju pružanja boljeg rješenja.

“Vjerujem da će, ukoliko bude više onih koji se bave ovim problemom, i odgovor biti adekvatniji i mnogo uspješniji”, istakla je Mijušković.

Ona je podsjetila da se ove godine obilježava 30. godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i da su ti standardi upravo težnja i briga Crne Gore.

“To je uvijek dobra prilika da se prisjetimo ili odgovorimo na pitanja odakle smo krenuli i gdje se trenutno nalazimo. Naša institucija se bavi svakodnevno sa problemom nasilja, bilo da se radi o inicijativama koje dobijamo kao pritužbe učenika, roditelja, ponekad samih nastavnika, bilo da se radi o predmetima koje samoinicijativno formiramo ili se bavimo nekim našim istraživanjima ili organizacijom različitih skupova na kojima se govori o nasilju”, kazala je Mijušković.

Ona je kazala da se društveno-negativne pojave nikada ne mogu iskorijeniti u potpunosti, ali je neophodno, kako je istakla, držati ih pod kontrolom kako ne bi eskalirale.

“Suština postavljanja sistema jeste da uvijek postoji adekvatan odgovor, da bude dostupan svoj djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima i da se pojava negativnog ponašanja kod djece, odnosno u ovom slučaju vršnjačkog nasilja, drži pod kontrolom”, navela je Mijušković.

Ona je poručila da je potrebna konstantna edukacija o toj temi, a da mediji imaju ključnu ulogu jer mogu, kako je pojasnila, pomoći i roditeljima da prepoznaju problem vršnjačkog nasilja kod djece.

Izvršna direktorka NVO "Roditelji", Kristina Mihailović, rekla je da roditelji i odrasli često zaboravljaju da čuju stavove i mišljenja djece zbog čega, kako je ocijenla, nisu dovoljno efikasni u rješavanju pojedinih problema.

“Svi mi, kao dio sistema, počev od roditelja do nastavnika, nadležnih institucija, svih onih koji su na neki način uključeni ili ih se vršnjačko nasilje tiče, vrlo loše ili vrlo slabo reagujemo. Kada pričamo o tome koliko ima vršnjačkog nasilja, pokušavamo da ga minimalizujem u odnosu na realnu situaciju”, rekla je Mihailović.

Iako statistika nije najvažnija, Mihailović je kazala da ona pokazuje da vršnjačkog nasilja “i dalje ima dovoljno da bi trebali da se zabrinemo, kao i da postoji previše rupa u sistemu koje omogućavaju da situacija bude takva kakva jeste”.

Vršnjačko nasilje se, kako je ocijenila, ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri kao ozbiljan problem.

“Činjenica je da takav oblik nasilja zaista može da izazove ogromne probleme kod svake maloljetne osobe, posebno kod tinejdžera i osnovaca. Ali ne samo kod onih koji su žrtve nasilja, već i kod onih koji su počinioci nasilja, jer i njima treba pomoć, podrška”, istakla je Mihailović.

Ona je poručila da svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost.

“Sve do trenutka kada svako od nas bude imao odgovornosti ne bude odgovarao u onoj situaciji kada ne preuzme mjere a do nasilja dođe, apsolutno ne možemo očekivati promjenu”, rekla je Mihailović.

Ona je ocijenila da izmjena regulative može biti pozitivan pomak koji se može očekivati u narednom periodu, a koji će podrazumijevati preuzimanje odgovornosti.

Dobitnica treće nagrade na nagradnom konkursu za priču na temu vršnjačkog nasilja, Tijana Vulić, kazala je da je inspiraciju za priču pronašla u svakodnevnom životu.

“Danas je takav sistem i takvo društvo da će problem rješavati tek kada nastane, a ne kada primijetimo da se nasilje može desiti. U zbirci sam zastupljena sa dvije priče, a “Ćelija” je nagrađena, u kojoj sam pisala o ispovjesti dječaka koji je silovan jer je rekao da je gej”, pojasnila je Vulić.

Glumica u predstavi “Lutka”, Nina Račeta, navela je da je nedovoljna zainteresovanost svih činioca društva glavni problem vršnjačkog nasilja, a da predstava "Lutka" predstavlja kritiku društva.

“Naša predstava je osuda društva jer nije dovoljno zainteresovano za pojavu vršnjačkog nasilja. Slučajevi koji dođu do medija su najčešće slučajevi koji završe u Kliničkom centru, međutim vršnjačko nasilje nije samo to, već tu spada i svakodnevno omalovažavanja”, rekla je Račeta.

Pored nje, nagrađena je prvim mjestom autorka Ima Jarović sa pričom "Kad kroz krv proteče", dok je drugo mjesto osvojio autor Marko Kovačević, sa pričom "Dječak koji je ćutao".

Projekat je realizovan u okviru platforme "Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama", koju sprovode NVO Roditelji, Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centra za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete, finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Zbirka kratkih priča “Imaj u vidu” čiji autori su učenici crnogorskih srednjih škola biće predstavljena u poneđeljak, 14.oktobra 2019. godine, u sali DODEST, u 17:30.

Istog dana biće izvedena pozorišna predstava “Lutka” koja je nastala upravo po motivima zbirke “Imaj u vidu”, a na temu vršnjačkog nasilja. Izvođenje predstave biće organizovano u sali DODEST, sa početkom u 19 sati.

Autorski tim čine: Zoran Rakočević, Milo Bešović i Anđelija Rondović. U predstavi igraju: Anja Mišović, Ivana Popović, Katarina Ćeranić, Maja Plazinić, Mina Čogurić, Nikolina Vukčević, Nina Račeta, Matija Bulatović i Dušan Petrović.

Predstava je nastala u produkciji Nevladine organizacije “TNT” i “Saveza za đecu i mlade Kuća”